preskoči na sadržaj

Srednja škola Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica

Login
Brojač posjeta
Ispis statistike od 3. 10. 2016.

Ukupno: 155073
Virtualna šetnja školom

Klikom na sliku možete virtualno prošetati našom školom i putem interaktivnih točki upoznati zanimanja koja obrazujemo.... 

Srednja škola Ivana Trnskoga nalazi se u Hrvatskoj Kostajnici u ulici Hrvatskih branitelja br. 14., neposredno uz Osnovnu školu Davorina Trstenjaka, te sa sportskom dvoranom čini jedan arhitektonski kompleks. Škola se nalazi sjeverno od glavne gradske prometnice u relativno mirnom dijelu grada. Zgrada je okružena zelenim površinama, koje su kultivirane.

Obrazovna područja - programi i trajanje obrazovanja:

trogodišnji program:                                     stolar (klasični model) i

četverogodišnji programi:                            opća gimnazija,

                                                                       ekonomist

                                                                      šumarski tehničar

 

Europski tjedan strukovnog obrazovanja

 

Kalendar
« Lipanj 2022 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 31 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Autor: Branka Ljepoja, 25. 11. 2021.

Učenici 2a, pod mentrostvom prof. Damira Ducića u okviru rada Povjerenstva za borbu protiv nasilja izradili su plakat povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama...


25. studeni je odabran kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Tko su bile sestre Mirabal? Sestre Patria Mercedes, Maria Argentina Minerva, Antonia Maria Teresa i Belgica Adela „Dede“ rođene su u Dominikanskoj Republici. Pod imenom "Las Mariposas" (Leptiri) djelovale su kao političke aktivistkinje i postale vidljivim simbolom otpora diktatorskom režimu Trujilla. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu uhićene su više puta zajedno sa svojim muževima. Dana 25. studenog, 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala je Trujillova tajna policija dok su se vraćale iz posjeta zatvoru u kojima su bili njihovi supruzi. Sve tri sestre su zadavljene, a tijela su pronađena polomljenih kostiju. Vijesti o njihovom ubojstvu šokirale su i razbjesnile narod. Sestre Mirabal postale su simbolom nacionalnog i feminističkog otpora, a 1999. godine Ujedinjeni narodi su i službeno potvrdili 25. studeni kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. 

Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava (pravo na život, pravo na privatnost i obiteljski život, pravo na zaštitu dostojanstva, pravo na dom, pravo na slobodu izražavanja, pravo na život bez mučenja i nečovječnog postupanja i dr.), no, ipak, najveći broj nasilja ostaje neregistriran. Žene se nerado odlučuju prijaviti nasilnika, najčešće zbog straha od izazivanja nasilnika i uzrokovanja još težeg nasilja, ekonomske ovisnosti, niske razine samopouzdanja, mišljenja kako joj ionako nitko ne može pomoći… UN navodi kako je polovica svih ubijenih žena stradalo od ruke svojih sadašnjih ili bivših partnera. U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana. Poražavajuće su to brojke koje bi trebalo češće iznositi u javnost, ako ne zbog pobuđivanja svijesti u javnosti kako je svaki oblik nasilja neprihvatljiv i treba ga prijaviti, onda zbog sjećanja na tri žene čiji je život nasilno prekinut 22. rujna 1999. godine. 

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji…

Poduži je popis domaćih propisa koji u cijelosti ili djelomično reguliraju problematiku obiteljskog nasilja. To su prvenstveno Ustav Republike Hrvatske, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Obiteljski zakon, Zakon o suzbijanju diskriminacije… No, po prvi puta nasilje u obitelji je definirano Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji koji je stupio na snagu 30. srpnja 2003. godine, da bi definicija nasilja u obitelji bila proširena novim Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji iz 2009. godine  i u istoj formulaciji se koristi i danas. Prema njoj  nasiljem u obitelji se smatra svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito:

  • tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije,
  • tjelesno kažnjavanje i drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe,
  • psihičko nasilje, odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način ili zabrana komuniciranja s trećim osobama,
  • protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja,
  • spolno nasilje, odnosno spolno uznemiravanje,
  • ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine ili zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva (čl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji).

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji za počinitelja nasilja u obitelji predviđa prekršajnopravne sankcije u obliku izricanja zaštitnih mjera, zatvorske kazne, novčane kazne te druge prekršajnopravne sankcije obuhvaćene Prekršajnim zakonom. 

Određivanje zaštitnih mjera može zatražiti policijski službenik u zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, ali i sama žrtva obiteljskog nasilja, ukoliko takova mjera nije zatražena po službenoj dužnosti. Riječ je o sljedećim zaštitnim mjerama: 

  • mjera obveznog psihosocijalnog tretmana,
  • mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja u obitelji,
  • mjera zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju,
  • mjera udaljenja iz stana, kuće ili nekoga drugoga stambenog prostora,
  • mjera obveznog liječenja od ovisnosti i
  • mjera oduzimanja predmeta koji je namijenjen ili uporabljen u počinjenju prekršaja (čl. 11. st.2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji).

Inače, prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji  „počinitelja koji  ne postupa prema primijenjenoj zaštitnoj mjeri kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 3.000,00 kuna ili kaznom zatvora od najmanje 10 dana“ (čl. 22). 

Zatvorska kazna koju sud može izreći počinitelju obiteljskog nasilja kreće se od 15 dana do najviše 90 dana, dok se novčana kazna kreće u rasponu od 1.000,00 do najviše 7.000,00 kuna. 

Statistički pokazatelji PU vukovarsko-srijemske o primjeni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji  

U prvih deset mjeseci tekuće godine evidentirano je 677 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji što je u usporedbi s istim razdobljem 2011.g. porast za 11,17% (609-677). Najviše intervencija bilo je zbog psihičkog nasilja, potom tjelesnog nasilja, a zatim ekonomskog nasilja. Što se tiče starosti počinitelja obiteljskog nasilja, najčešći počinitelji su muškarci u dobi od 31-50 godina. Žrtve obiteljskog nasilja su uglavnom žene u dobi od 31-50 godina, ili mlađe od 18. godina. No, znatan broj je i djece žrtava nasilja (oko 34 %). Nasilje u obitelji u najvećem broju slučajeva događa se unutar bračne zajednice; nešto manje između izvanbračnih partnera, dok se kao počinitelj nasilja uglavnom javlja muž, odnosno izvanbračni partner koji je nasilan prema svojoj supruzi odnosno izvanbračnoj partnerici. Očevi su češće nasilni prema sinovima nego prema kćerima, dok se majka kao počinitelj obiteljskog nasilja javlja vrlo rijetko. 

„15 dana aktivizma“

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, policijski službenici PU vukovarsko-srijemske, nastavno na dosadašnju kampanju „Živim život bez nasilja“, kroz „15 dana aktivizma“ planiraju poduzeti niz preventivnih aktivnosti. Aktivnosti koje će policijski službenici poduzimati za cilj imaju senzibilizirati javnosti na problematiku obiteljskog nasilja, nasilja nad ženama i vršnjačkog nasilja, poticanje prijavljivanja nasilja i upoznavanja žrtava nasilja s njihovim pravima kao i davanje informacija o svim mogućnostima koje stoje na raspolaganju žrtvi unutar različitih institucija. 

Često se kaže da je „šutnja zlato“. No, šutiti o nasilju u obitelji, bilo u Vašoj vlastitoj, susjedovoj ili tek nekoj Vašeg poznanika u ovom slučaju nije mudar potez. Nećete učiniti dobro djelo ako odlučite preći preko saznanja o nasilju, imajući za ispriku kako se ne želite petljati u privatne stvari, ali ako se odvažite i prijavite nasilnika prekinut ćete agoniju koja možda traje godinama; možda ćete nekom djetetu omogućiti ljepše djetinjstvo, vratiti mu osmjeh na lice, izmučenu ženu iščupati iz „ralja nasilnika“, a prije svega, možda ćete spasiti nečiji život. To je nagrada koja se ni sa čim ne može mjeriti, Vaš herojski potez koji će vječno biti utkan u nečije srce. Stoga, nemojte ignorirati nasilje! Prijavite ga na broj 192.

Sve dodatne informacije vezano za nasilje u obitelji kao i adresar ustanova gdje žrtve nasilja mogu dobiti pomoć možete potražiti na web portalu MUP-a RH, u  mapi „Savjeti“  na ovoj poveznici. 

 

 



Izvor: https://mup.gov.hr/policijske-uprave/medjunarodni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama-143039/140456


[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju