Srednja škola Ivana Trnskoga Hrvatska Kostajnica

Međunarodni dan antifašista i antisemitizma obilježava se tradicionalno 9. studenog na datum kada se 1938.godine dogodila Kristalna noć čime je započet sustavni progon Židova...

Sjaj vatre obasjao je nebo iznad Njemačke u noći 9. studenoga 1938. godine, kada su nacisti dali prvu naznaku onoga što će se uskoro pretvoriti u holokaust, jedan od najvećih zločina u povijesti čovječanstva.

Događaj je ostao zapisan u povijesti kao Kristallnacht, Kristalna noć ili Noć slomljenog stakla, zbog tisuća porazbijanih prozora i izloga diljem Njemačke.

Te "kristalne" noći ubijeno je stotinjak osoba, a 30.000 njemačkih državljana uhićeno je, a zatim i odvedeno u koncentracijske logore, samo zbog toga što su pripadali "židovskoj rasi".

Njemački Židovi već su od 1935. bili diskriminirani u zemlji koju su smatrali svojom domovinom, ali i dalje su - sve do 9. studenoga 1938. - mislili da mogu nastaviti živjeti u Njemačkoj.

Priča o Kristalnoj noći počela je u listopadu 1938. godine, kada je 15.000 Židova poljskog podrijetla protjerano je iz Njemačke i iskrcano na poljskoj granici. Desničarska antisemitska poljska vlada, koja je govorila o vlastitome "židovskom pitanju", odbila ih je primiti, te je njih oko 5.000 ostalo na ničijoj zemlji.

U znak osvete sedamnaestogodišnji Herschel Grynszpan, kojem su protjerali roditelje, izvršio je 7. studenoga atentat na Ernsta von Ratha, konzula njemačkoga veleposlanstva u Parizu, ubivši ga hicima iz pištolja. Nacistička je stranka to proglasila dijelom svjetske židovske urote i u noći s 9. na 10. studenoga organizirani su "spontani" protužidovski izgredi.

Tijekom Kristalne noći uništeno je i opljačkano najmanje 7.000 židovskih trgovina, oskvrnjena su židovska groblja, te spaljeno 177 sinagoga. Vatrogasci koji su stizali na mjesta požara, dobili su naredbu da ne smiju gasiti požare.

Osim toga, nacistička je država njemačkim Židovima, kao kaznu za atentat, odredila novčanu kaznu od milijardu maraka. Istodobno je izdana naredba da se svi židovski dućani i poduzeća, koja su još postojala, predaju u "arijske" ruke. Preostali Židovi ostali su tako bez većine svog kapitala i praktički bili isključeni iz gospodarskog života Njemačke.

"Probudio me zvuk razbijanja stakla, kamen za kamenom razbijao je naše prozore. Rano ujutro, došli su po mog oca", sjeća se Margot Schwarz koja je 1938. imala 17 godina.

Kristalna noć bila je samo početak užasa koji su uslijedili. U listopadu 1941. godine nacisti su počeli deportacije u koncentracijske logore.

U Njemačkoj je prije Drugog svjetskog rata živjelo oko 600.000 Židova, a nakon 1945. ostalo ih je samo 12.000. Danas u Njemačkoj živi više od 110.000 Židova ili osoba židovskog podrijetla, te je tako Njemačka opet postala jedna od europskih zemalja s velikim židovskim zajednicama.

Unatoč oživljavanju židovske kulture, prema podacima Njemačko-izraelskog društva, u Njemačkoj još uvijek postoji izražen antisemitizam. (hina/metro-portal)